Miladin Stevanović
Dušanovo carstvo – tvrdi povez
800,00 рсдNajslavniji period iz srednjovekovne srpske istorije. Pored istorijskih činjenica ova knjiga sadrži i Dušanov zakonik, kao i rodoslov loze Nemanjića.
Kraljević Marko
704,00 рсдIako je bio vladar relativno skromnog istorijskog značaja, Marko je tokom turske okupacije postao jedan od najpopularnijih junaka srpske narodne epike i usmene tradicije uopšte. Zapamćen je kao neustrašivi zaštitnik slabih i bespomoćnih, koji se borio protiv nepravde i koji je delio megdane s turskim nasilnicima.
Srpski vladari-svetitelji
704,00 рсдSaznanje da su Srbi, u odnosu na druge balkanske narode, u svojoj burnoj istoriji imali najviše svetaca među svojim vladarima i nedostatak objedinjenih podataka o tome, podstakla je autora da napiše ovu knjigu.
Patrijarh Arsenije III
704,00 рсдKada je 1674. godine postao pećki patrijarh, u veoma složenim prilikama pod turkim ropstvom, Arsenije ubrzo pokazuje sve svoje prirodne i stečene sposobnosti. Odanost težnjama porobljenog naroda za slobodom i sampostalnošću, odlučnost, mudrost, nepokolebljivost i doslednost uzvišenim nacionalnim i verskim principima uvek su ga rukovodile u njegovom radu.
Kneginja Milica Hrebeljanović
704,00 рсдKnjeginja Milica, žena kneza Lazara, je bila i ostala do dan-danas najvoljenija srpska carica. U našoj istoriji su ostali upamćeni njeni odlasci u Carigrad, caru Bajazitu, svom zetu. Prvi kada odlazi da spase od sigurne smrti svog sina Stefana, i drugi, kada od istog, moćnog i oholog vladara, moli mošti svete Petke, koje iz Vidina prenosi u Srbiju.
Stanoje Glavaš
704,00 рсдHronološka studija o životu i dobu Stanoja Glavaša, napoznatijeg hajdučkog harambaše koji je predvodio borbu protiv Turaka i bio poznat na čitavom Balkanu. Miladin Stevanović je sažeo građu iz srpskih, carigradskih i bečkih arhiva, raznih zbornika i časopisa, kao i pričanja učesnika Prvog srpskog ustanka.
Knez Lazar
704,00 рсдLazar Hrebeljanović je bio srpski vladar sa prestonicom u Kruševcu, koji je poginuo u bici na Kosovu 1389. godine kada je proglašen za sveca.
Kralj Milutin
704,00 рсдZamah velikoj srpskoj državi pod carem Dušanom, dao je baš kralj Milutin o kome je malo pisano, a period njegove vladavine do sada je nedovoljno istražen u našoj istoriografiji. Ova monografija je pokušaj da se objedine podaci o ovom srpskom vladaru, ali i podsetnik o dolasku naših predaka na ovo podneblje i stvaranje prvih državanih zajednica.
Vuk Branković
560,00 рсдKnjiga o srpskom velikašu koji je, pored kneza Lazara, bio najznačajnija politička figura Srbije poslednje dve decenije XIV veka.
Stevan Nemanja
560,00 рсдMonografija Miladina Stevanovića o velikom županu Raške, rodonačelniku vladarske dinastije Nemanjića i tvorcu moćne srpske države u srednjem veku.
Stevan Prvovenčani
704,00 рсдStefan Nemanjić, nazvan Prvovenčani, bio je srednjovekovni srpski vladar koji je Rašku podigao na status kraljevine. Pored svog brata Save, Stefan je bio jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena, koji je delom „Žitije svetog Simeuna“ žanru biografije vladara u srpskoj književnosti dao uzor i stil.
Despot Stefan Lazarević
560,00 рсдOd svih srpskih država koje su nastajale i gasile se tokom srednjeg veka, poseban značaj i ugled imala je država despota Stefana Lazarevića – Srpska despotovina. Ta država nastaje i nestaje u veoma dramatičnim uslovima, posle Kosovskog boja u 15. veku.
Despot Đurađ Branković
560,00 рсдMonografija o nasledniku despota Stefana, njegovom sestriću Đurađu Brankoviću, koji je prošao isto tako težak i slavan put kao i njegov ujak. Od porekla porodice Branković preko prikaza kosovskog boja i stanja posle njega do pada Beograda, poslednje slobodne srpske oaze, knjiga se bavi i prikazom zbivanja u svetu toga doba.
Kraljica Jelena Anžujska
704,00 рсдKraljica Jelena Anžujska, supruga kralja Uroša, je bila žena koja nije bila voljna da se odrekne aktivnog rada u javnom životu i da bude indiferentan posmatrač državne politike.
Car Uroš
704,00 рсдOn je poslednji vladar loze Nemanjića. U njegovo vreme slabi centralna vlast i oblasni gospodari se osamostaljuju. Posle smrti cara Uroša srpska država prestaje da postoji.